U moru savjeta da “moraš” odabrati svoju nišu čim kreneš u posao, lako je zaboraviti ono bitno – ti i tvoj brend ste živa priča koja se razvija. Marketinški “gurui” često preskaču jednu važnu fazu – istraživanje i eksperimentiranje – i guraju te ravno u ono što psiholozi nazivaju preuranjenom identifikacijom (Marcia, 1966). To je trenutak kad prerano zaključaš svoj identitet (ili identitet brenda) prije nego što si istražio/la svoje mogućnosti, što kasnije može dovesti do kreativne blokade i osjećaja da si “zarobljen/a” u vlastitom poslu.
Ako si ikad osjetio/la pritisak da se uguraš u preusku kutiju, znaj da nisi jedini/a. To što osjećaš nije nedostatak fokusa, nego prirodna reakcija tvoje kreativnosti na ograničavanje. J.P. Guilford još je 1950. uveo koncept divergentnog razmišljanja – sposobnosti generiranja što više ideja i mogućnosti prije nego ih počnemo sužavati (konvergentno razmišljanje). Kada od starta kreneš “široko”, daješ sebi prostor da testiraš, istražuješ i povezuješ stare elemente na nove načine – baš kako je James Webb Young opisao: “Svaka kreativna ideja je kombinacija starih elemenata.”
Ovaj tekst ti donosi drugačiji pogled na nišu – onaj u kojem je ona rezultat tvog kreativnog identiteta, a ne startna točka. Kroz teoriju, iskustva iz prakse i inspirativne citate, pokazat ćemo ti kako graditi brend koji raste s tobom, a ne protiv tebe.
Koliko puta si čuo/la savjet da moraš odabrati svoju nišu čim kreneš u posao?
Ponekad čak i prije nego otvoriš firmu, napraviš prvu ponudu ili izgradiš brend, zatrpaju te savjetima i predlošcima. Marketinški gurui vole “idealnog kupca” pretvoriti u personu koja je detaljno opisana do posljednje sitnice – od odjeće koju nosi, do kave koju pije. Ideja iza toga jest jasna: fokus pomaže u komunikaciji. No, problem nastaje kada taj fokus postane prisilni okvir, a ne prirodan rezultat razvoja brenda.
Ako si kao mi, vjerojatno imaš više interesa, ideja i strasti nego što stane u jednu usku “nišu”. U psihologiji se to često povezuje s multistrastvenim ili multipotencijalnim profilom (Emilie Wapnick, How to Be Everything), koji ne funkcionira dobro unutar jedne stroge kategorije. Kad takvu osobu prerano “zaključaš” u jednu definiciju, događa se ono što kreativni istraživači nazivaju kognitivna deprivacija – nedostatak mentalnog prostora za istraživanje novih puteva.
Rezultat? Umjesto da te tvoja niša inspirira i potiče, počne te gušiti. Kreativnost se hrani slobodom, a ne granicama nametnutima prerano. J.P. Guilford je još sredinom 20. stoljeća naglašavao da proces inovacije zahtijeva divergentno razmišljanje – široko, istraživačko, otvoreno – prije nego se ideje suze i fokusiraju.
Kako je Danijela rekla na webinaru:
Jednostavno ne možemo stati u okvire koje nam niša nalaže.
doars.studioDanijela Šečić
Upravo zato smo održale webinar “To niche or not to niche?”. Da ti pokažemo drugu perspektivu – onu u kojoj niša nije tvoja polazna točka, nego prirodni rezultat procesa.
Mit o “moraš odabrati nišu”
Na početku smo i same vjerovale da je odabir niše prva i najvažnija stvar. To je ono što ti gotovo svaki poslovni priručnik, mentor ili online kurs govori – “bez niše nemaš fokus, bez fokusa nemaš uspjeh”. I zvuči logično… dok ne vidiš drugu stranu priče.
Godinama kasnije, nakon rada s desecima malih brendova, shvatile smo nešto ključno: niša je posljedica, a ne uvjet. Nije početna linija, nego rezultat procesa u kojem spajaš svoje vrijednosti, iskustva i interese.
Ovaj mit opstaje zato što se marketinški savjeti često pojednostavljuju do neprepoznatljivosti. Ono što je u teoriji namijenjeno da ti pomogne da komuniciraš jasnije, pretvara se u kruti okvir koji ti veže ruke.
Alex Osborn, pionir brainstorminga, u svojoj knjizi Applied Imagination naglašava da je kreativno rješavanje problema proces koji započinje širenjem opcija, a ne njihovim sužavanjem. To je u skladu i s psihološkim modelom divergentnog razmišljanja (Guilford, 1950), gdje je prvi korak stvaranje što više mogućnosti, ideja i smjerova – tek kasnije slijedi selekcija i fokus.
Kad sebe i svoj brend od samog starta gurneš u preusku kutiju, preskačeš prirodni razvojni put. Umjesto da dopuštaš idejama da sazriju i filtriraju se kroz iskustvo, ti ih režeš na početku. Rezultat? Gubiš autentičnost i kreativnu energiju – a to su upravo stvari koje te izdvajaju na tržištu.
Kako smo rekle na webinaru:
Odabir niše nije obavezan. On će se dogoditi uzročno-posljedično, kako razvijaš sebe kao osobu i svoj brend.
crnaovcaa.Tanja Kovač
To ne znači da ne trebaš znati kome se obraćaš. Ali… ne moraš se obraćati jednoj savršeno definiranoj osobi ili biti zaključan/a u usku skupinu zauvijek.
Kreativni identitet prije niše
Umjesto da kreneš od pitanja “kome se obraćam”, kreni od onog važnijeg – “tko sam ja u svom brendu”. Jer prije nego što znaš kome govoriš, moraš znati iz koje pozicije govoriš. To je ono što mi zovemo kreativni identitet – tvoja unutarnja osovina, spoj vrijednosti, načina rada, komunikacijskog stila i onoga što ti donosi energiju.
Za razliku od niše, koja je vanjska projekcija prema tržištu, kreativni identitet je unutarnji kompas. On ti pomaže donositi odluke, filtrirati prilike i graditi brend koji je u skladu s tobom – i zbog toga održiv na duge staze.
Naš kreativni identitet počiva na tri stupa:
1. Kreativnost – ne kao “umjetnički talent” koji imaš ili nemaš, nego kao sposobnost da ograničenja pretvoriš u prilike, da pronađeš originalan pristup i uspostaviš pravu ljudsku povezanost. Michael Michalko u Thinkertoys objašnjava da kreativnost nije urođena “iskra” nego vještina. Psihološki gledano, ona se razvija kroz divergentno mišljenje (Guilford, 1950) – proces u kojem ne tražiš jedno “točno” rješenje, nego generiraš više mogućnosti i spajaš ih na nove načine.
2. Strateško razmišljanje – struktura i okvir koji tvojoj kreativnosti daju smjer. Bez toga ideje ostaju samo u bilježnici. Tom Kelley u The Art of Innovation opisuje strategiju kao “kompas” koji pomaže kreativnim konceptima da se realiziraju. U praksi to znači imati jasnu viziju, ali i fleksibilnost da je prilagodiš dok učiš iz povratnih informacija.
3. Samospoznaja – poznavanje svojih granica, energije, preferencija i načina rada. Teresa Amabile u Creativity in Context naglašava da kreativnost nije samo individualna sposobnost, nego rezultat interakcije između osobe i okruženja. Ako ne razumiješ svoj optimalni način rada, riskiraš da tvoje najbolje ideje nikada ne dobiju prostor da se razviju.
Kako je to sažeo James Webb Young još 1939. u A Technique for Producing Ideas:
Svaka kreativna ideja je kombinacija starih elemenata. Ono što je novo je način na koji se te stare ideje povezuju.
A Technique for Producing IdeasJames Webb Young, 1939
Young ovdje ne govori o “čarobnom trenutku inspiracije”, nego o vrlo praktičnom procesu. Ideje ne nastaju iz praznog prostora – one su rezultat povezivanja onoga što već znaš, vidiš i doživljavaš.
Kreativnost, prema njemu, znači svjesno skupljati elemente iz različitih izvora (iskustva, znanja, primjera iz drugih industrija) i tražiti neočekivane poveznice među njima.
To je posebno važno kod teme niše – jer tvoj brend ne mora biti kopija nečega postojećeg, niti moraš odabrati unaprijed zadani okvir. Možeš uzeti elemente iz svojih različitih interesa, vještina i iskustava te ih spojiti u autentičnu kombinaciju koja te izdvojila na tržištu.
Point of Difference ≠ uska niša
Još jedan čest nesporazum: diferencijacija nije isto što i odabir niše.
Niša je gdje igraš, a diferencijacija je kako igraš – i zašto bi netko izabrao baš tebe.
Tvoj Point of Difference nije samo popis demografskih obilježja tvoje publike. To si ti – tvoj skup vrijednosti, tvoj pogled na svijet, način na koji komuniciraš, iskustva koja su te oblikovala i energija koju unosiš u svoj rad. Upravo taj ljudski, neponovljivi dio tebe je ono što tržište ne može kopirati, čak i kad svi nude “iste” usluge.
Psihološki gledano, ovdje ulazimo u područje emocionalnog brendiranja (Gobe, 2001) – koncepta prema kojem se ljudi ne povezuju samo s proizvodima, nego s emocijama, pričama i vrijednostima koje ti proizvodi utjelovljuju. Istraživanja iz consumer psychology jasno pokazuju da odluke o kupnji često nisu racionalne, nego vođene osjećajem identifikacije i povjerenja (Zaltman, 2003).
Zato unutar iste niše može postojati deset ljudi koji rade istu stvar, ali onaj koji dosljedno komunicira svoj jedinstveni pogled i pristup klijentima uvijek će imati prepoznatljivost i lojalnost publike.
Kako je Danijela objasnila na webinaru:
Point of Difference se odnosi na tebe – na to tko si, što voliš, kako vidiš svijet i na koji način prenosiš poruku.
doars.studioDanijela Šečić
U vremenu kada umjetna inteligencija generira sve veći dio sadržaja, upravo autentičnost i osobna perspektiva postaju ključ diferencijacije. Simon Sinek u Start with Why podsjeća da ljudi ne kupuju ono što radiš, nego zašto to radiš. Tvoje “zašto” je srž tvog Point of Difference-a – i ono što tvoju poruku čini ne samo vidljivom, nego i zapamćenom.
Kako pronaći svoj kreativni identitet (prije nego što definiraš nišu)
Evo nekoliko pitanja iz našeg Radnog lista koja ti mogu pomoći:
Što mi donosi najviše energije i motivacije u poslu?
S kojim tipom klijenata volim raditi (ne samo tko mi plaća račune)?
Koje svoje vještine i iskustva mogu povezati u jedinstvenu ponudu?
Koje vrijednosti ne želim kompromitirati u radu?
Kako želim da se ljudi osjećaju kad surađuju sa mnom?
Ako kreneš od ovih odgovora, tvoja niša će se oblikovati sama – organski, bez prisile.
Niša nije početna točka. To je nešto što se formira kad upoznaš sebe, svoje vrijednosti i što stvarno želiš raditi.
crnaovcaa.Tanja Kovač
Tvoja kreativna niša je početak novog poglavlja
Naša poruka je jasna – niša nije tvoja početna točka. Ti si početna točka.
Tvoj kreativni identitet, način na koji ga gradiš i dosljedno utjelovljuješ, temelj su brenda koji diše, raste i održava autentičnu vezu s publikom.
Psihologija brendiranja jasno pokazuje da publika ne reagira samo na što nudiš, nego prvenstveno na tko si i kako im se obraćaš (Fournier, 1998 – koncept “brand relationship quality”). Drugim riječima, tržište ne kupuje samo tvoj proizvod, nego i tvoj način razmišljanja, tvoj stav i vrijednosti koje tvoj brend predstavlja.
Ako si spreman/na sustavno raditi na identitetu svog brenda, povezati svoje osobne vrijednosti s poslovnom praksom i pretvoriti ideje u jasan, održiv i strateški marketinški put, imamo za tebe nešto posebno.
U našem programu Kreativna marketing strategija za male brendove, modul “Tvoja niša = tvoj identitet” vodi te kroz proces samospoznaje, kreativnog pozicioniranja i strateškog planiranja – bez klišeja i bez stavljanja u tuđe okvire. Dobit ćeš alate, strukturu i podršku da izgradiš brend koji je fluidan, ali prepoznatljiv; kreativan, ali usmjeren; osoban, ali profesionalno vođen.
Jer prava diferencijacija ne dolazi iz odabira “pravog” tržišnog segmenta, nego iz hrabrosti da svoj identitet postaviš kao temelj svega što radiš.
Brend može biti fluidan i promjenjiv, a i dalje autentičan.
doars.studioDanijela Šečić
Predstavljamo ti naš program Kreativna marketing strategija za male brendove – radionicu u kojoj:
Modulom “Tvoja niša = tvoj identitet” gradiš strategiju ne oko tuđih okvira, već onoga što tebe čini posebnim.
Dobivaš jasnu strukturu korak po korak, bez klišeja i copy/paste rješenja.
U svakom modulu koristiš workbook, interaktivne zadatke i alate (npr. brend kao muzej, kreativne mape) koji ti pomažu konkretizirati ideje i održati fokus.
Dobivaš pristup Notion hubu – centralnom mjestu za tvoje materijale, zadatke, snimke i organizaciju, bez gubljenja u inboxu.
Taj uvod u kreativni identitet kroz modul je samo jedan dio programa, koji zajednički rade naš tim i ti – sa svrhom, podrškom i stručnošću, bez izgaranja.
Ako želiš izaći iz stresa, blokada i nedostatka fokusa i umjesto toga:
izgraditi autentičan, autogeni brend,
komunicirati s jasnoćom i svrhom,
kreirati osjećaj pripadnosti kod svojih klijenata,
i pritom dobiti konkretan plan akcija…
…onda te želimo vidjeti u našem programu.
Tvoj sljedeći korak:
Prijavi se na program Kreativna marketing strategija za male brendove i otkrij modul “Tvoja niša = tvoj identitet” – jedan od ključnih modula kroz koji rade Tanja i Danijela. Jer prava transformacija počinje tvojim kreativnim identitetom, ne tuđim pravilima.
Zaboravi nišu kao pakao uskih okvira. Tvoja niša je ono što izabireš biti – autentično, kreativno i održivo.
Relevantna literatura
“Creative Confidence” – Tom i David Kelley
Kako razviti kreativno razmišljanje i samopouzdanje za inovacije.“Thinkertoys” – Michael Michalko
Praktične tehnike kreativnog razmišljanja, uključujući brainstorming metode.“The Art of Innovation” – Tom Kelley
Kako IDEO pristupa inovacijama i kreativnim procesima.“The Innovator’s Dilemma” – Clayton Christensen
Zašto velike kompanije propuštaju inovacije i kako male tvrtke mogu iskoristiti tu priliku.“Applied Imagination” – Alex Osborn
Osnove brainstorminga i kreativnog rješavanja problema.“Steal Like an Artist” – Austin Kleon
Jednostavan vodič za kreativno “posuđivanje” i povezivanje ideja.“The Lean Startup” – Eric Ries
Kako brzo testirati ideje i pronaći održiv poslovni model.“Start with Why” – Simon Sinek
Razmišljanje o svrsi kao pokretaču brenda.